Europski dan jezika
Jezična raznolikost neizmjerno je bogatsvo. Europski dan jezika koji se svake godine obilježava 26.rujna idealna je prilika za osvještavanje važnosti učenja kako materinskog, tako i stranih jezika. Povodom obilježavanja ovog datuma i u želji da vlastiti nam jezik znamo što bolje, dosimo vam popis najčešćih pogrešaka koje se javljaju u svakodnevnom korištenju istog.
___________________________________________________________________________________________________________________________
Smisleno učenje
Nekad učenje može biti pravo mučenje. Nisi motiviran/a, ne možeš ništa zapamtiti, gradivo je nerazumljivo i/ili dosadno… Nešto je važnije od pisanja domaće zadaće koju često pišeš jako dugo. Ipak, nemoj se obeshrabriti jer postoje načini da si pomogneš i napokon počneš smisleno učiti!
Evo nekoliko ideja kako da to postigneš:
Prvo trebaš donijeti odluku hoćeš li učiti odmah nakon škole ili ćeš se prvo odmoriti, a zatim prije nego što se baciš na posao moraš naći adekvatan prostor za učenje, što znači da:
prostorija mora biti dobro osvijetljena, prozračena
trebaš maknuti nepotrebne stvari s radnog stola jer odvlače pažnju
ako sobu dijeliš s braćom/sestrama ili nemaš neki svoj kutak za učenje možeš otići u neku tišu prostoriju
Postoji nekoliko načina učenja pa trebaš otkriti koji način tebi najviše odgovara. Postoji učenje čitanjem (u sebi ili na glas) i učenje slušanjem (snimiš sam sebe kako govoriš o nekom gradivu ili učiš u paru/grupi pa ti netko prepričava gradivo).
Učenje čitanjem može se kombinirati s:
- podcrtavanjem
- pisanjem bilješki
- izradom pitanja
Moraš znati da je djelotvorno učenje učenje s ponavljanjem gradiva. Zašto je ponavljanje gradiva važno?
Zato što:
Učenje upošljava puno moždanih funkcija pa možeš očekivati umor uzrokovan učenjem.
Uzrok umora može biti nepravilno učenje:
Uzrok može biti i dosada zbog nezainteresiranosti za gradivo. Iako zvuči kao nemoguća misija, bit će ti lakše učiti ako se zainteresiraš za gradivo. Ništa nećeš postići kukanjem kako je gradivo dosadno i teško. Što se prije uhvatiš posla i motiviraš se za učenje to će ti ostati više slobodnog vremena.
Na kraju ti želimo puno uspjeha u učenju i ne zaboravi:
Mirna Lokas, prof. socijalni pedagog
______________________________________________________________________________________________________________________________
Umna mapa – put do boljih rezultata
Proljetni praznici su završili, a s time i opuštanje lišeno školskih obaveza. Nove obaveze i ispiti su pred vratima, a ako ti dosada knjiga nije bila najbolji prijatelj, krajnje je vrijeme da poradiš na tome. U tome ti mogu pomoći i tzv. umne mape.
Iako si zasigurno bezbroj puta čuo/la različite savjete o učenju i motivaciji, možda još uvijek nisi pronašao/la idealni način za sebe. Ipak, ako voliš sve u životu analizirati i rastaviti na komponente, a uz to si i vizualni tip, imamo rješenje za tebe – učenje uz pomoć mentalnih ili umnih mapa.
Mentalne ili umne mape su vrste specifičnih dijagrama koji prikazuju ideje i razmišljanja na određeni način da bi se postiglo lakše razumijevanje i pamćenje gradiva ili pak iznošenje ideja i razmišljanja. Uz to, idealne su za učenje i ponavljanje gradiva, posebno za rezimiranje svega naučenog prije ispita.
Mentalna mapa je zapravo shematski prikaz koji određeno gradivo iznosi na specifičan način uz pomoć riječi, kratkih sintagmi, crteža, sličica i znakova koji predstavljaju određene ideje. U izradi umne mape najvažnije je da sve bude sažeto i pregledno, a pisanje punih rečenica je zabranjeno. Njihov je tvorac Tony Buzan koji ih je izradio upravo zbog organizacije i stvaranje slike cjeline nekog područja.
Brojna su istraživanja pokazala da oni koji u učenju koriste umne mape brže uče i bolje upijaju informacije te ih čak i dulje zadržavaju u pamćenju, čak i nakon ispita.
Ako su te svi ovi podaci zaintrigirali, evo nekoliko osnovnih pravila kako izraditi kvalitetnu umnu mapu:
1. Odaberi papir one veličine koja će biti u skladu s veličinom gradiva koje je pred tobom.
2. U sredinu papira napiši naslov teme koju radiš. Možeš ga obilježiti i simbolom ili sličicom.
3. Od središnjeg ključnog pojma račvaj ostale ključne pojmove. Središnji pojam mora biti napisan većim fontom, dok će ostali ključni pojmovi imati nešto manji font, a njihova objašnjavanja još manji.
4. Svaki ključni pojam mora biti samostalno napisan, na svojoj „grani“.
5. Dužina linije tj. „grane“ mora biti iste dužine kao ključna riječ koja se nalazi na njoj.
6. Koristi što više boja i asocijacija.
7. Stvaraj simbole i sličice koji će ti biti razumljivi.
8. Uvijek imaj pred očima zrakastu strukturu mentalne mape.
Ako si nešto zaboravio/la lako nadopišeš kasnije kad se sjetiš. Ne moraš dodavati podatke određenim redoslijedom. Razvijte svoj stil.
Kod mentalnih mapa je dobro to što one nisu definitivno gotove. Uvijek možeš nešto naknadno nadopisati i crtati na njih.
Izvor: http://sjedi5.com/
_________________________________________________________________________________________________________
Kako organizirati vrijeme
Obaveze u školi se nagomilavaju, dio tvog vremena zauzimaju i izvanškolske aktivnosti, a svakako želiš dio vremena provesti i s prijateljima. Kako sve to uskladiti?
Zvuči neizvedivo, ali ako svladaš umijeće uspješnog upravljanja svojim vremenom zasigurno ćeš si mnogo olakšati. Stoga donosimo savjete o tome kako najbolje organizirati vrijeme. Naravno sve savjete i ideje možeš prilagoditi svom svakodnevnom životu.
Kradljivci vremena
Za početak krenimo od kradljivca vremena jer najčešći razlog zašto nemamo vremena za važne stvari je taj što gubimo previše vremena na stvari koje su nevažne. Prema literaturi većina učenika navodi sljedeće kradljivce vremena:
· gledanje televizije
· čekanje
· svakodnevna vožnja u autobusu
· bespotrebno dugi telefonski razgovori
· neočekivani posjetitelji
· nesposobnost da se kaže ne
Koji su tvoji kradljivci vremena? Kako bi im se uspješno mogao suprotstaviti trebaš ih otkriti i naučiti vladati njima.
Na primjer, razmisli koliko se puta dogodilo da si došao iz škole, pogledao svoju najdražu seriju, a onda je na programu slijedilo nešto izuzetno zanimljivo, i nisi se ni snašao, a već je prošlo nekoliko sati. Kako bi izbjegao takve situacije unaprijed odluči što ćeš gledati na televiziji, nemoj sjediti pred ekranom i gledati sve po redu.
Odredi prioritete
Kad određujemo što ćemo u kojem trenutku raditi rukovodimo se s dva kriterija. To su hitnost i važnost. Uvažavajući oba kriterija odredi si prioritete.
Ako dobro ne isplaniraš svoje vrijeme događat će se da radiš samo ono što je hitno. Međutim, znamo li planirati, pobrinut ćemo se da dio vremena posvetimo i stvarima koje nisu hitne, ali jesu važne. Veliki test iz matematike koji imaš za mjesec dana uistinu nije hitan zadatak, ali ako uskoro ne kreneš s rješavanjem zadataka može ti se dogoditi da ti mjesec dana prođe u trenu, a da se ne pripremiš za test.
Napravi plan
Možda ti dobro ide i bez plana, ali planiranje ti zasigurno može pomoći da budeš učinkovitiji. Koristi planer ili rokovnik za zapisivanje datuma za domaću zadaću, treninge, školski raspored, rođendane, posebne događaje i praznike.
Možeš si osmisliti mjesečni, tjedni ili dnevni plan. U mjesečnom planu dovoljno je navesti glavne obaveze koje te čekaju tog mjeseca. Na primjer na jedan papirić popiši sve važnije testove i obaveze koje te čekaju ovaj mjesec i stavi ga na vidljivo mjesto. Tako ti se neće dogodit da se u zadnji tren sjetiš da sutra imaš važan test i učiš cijelu noć prije testa i sutra prilikom pisanja testa budeš izmoren i nesiguran u svoje znanje.
Za tjedni plana, koji je detaljniji, možeš napraviti tablicu u koju ćeš napisati što ćeš raditi prije ili poslije škole.
Svakako je koristan i dnevni plan koji možeš sastaviti prije nego odeš spavati. Evo kako može izgledati dnevni plan:
· učiti povijest sat vremena
· pisati lektiru
· nazvati Anu
· otići zubaru
Pisanje stvari koje trebamo učiniti potiče nas da planiramo svoje vrijeme, a služi i kako obećanje samome sebi da ćemo to uistinu i učiniti. Slobodno vrijeme bit će još slobodnije ako ne bude nezavršenog posla te ćeš imati više vremena za zabavu.
Drži se plana
Razmisli koliko puta ti se dogodilo da si krenuo učiti, a onda nakon sat vremena si otkrio da još nisi ni počeo. Tražio si knjigu iz koje ćeš učiti, kuhao čaj, a onda si se sjetio da trebaš telefonirati prijateljici…
Iz ovoga primjera je očito da nije dovoljno osmisliti plan i napisati ga, potrebno ga se i držati. No, zapamti da je plan samo plan. On se može mijenjati i prilagoditi novonastalim okolnostima.
Nemoj odgađati obaveze
Mnoge obaveze su ti možda preteške ili ti nešto što trebaš naučiti nije pretjerano zanimljivo pa ti je najlakše odgoditi obvezu. No koji god razlog bio, odgađanje može postati loša navika. Prije ili kasnije morat ćeš naučit gradivo koje ti nije posebno zanimljivo ili riješit taj teški zadatak koji već odgađaš tjednima stoga je najbolje prihvatiti se posla i obaviti ga.
Literatura
Majda Rijavec, Dubravka Miljković: Vodič za preživljavanje u školi, "IEP" d.o.o., Zagreb, 2003.
Jeanne Shay Schumm: Škola bez Muke, Ostvarenje d.o.o., Lekenik, 2005.
Izvor: www.skole.hr
« Rujan 2025 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |